Prema podacima koje je udruga Prijatelji životinja prikupila od jedinica lokalne samouprave, u Hrvatskoj se godišnje napusti više od 10 000 pasa i mačaka, a tu nije ubrojen i velik broj pasa i mačaka koje zbrinu udruge i pojedinci. Riječ je o životinjama koje nisu kastrirane ni mikročipirane pa im se ne može odrediti skrbnik. Zato su skloništa za životinje konstantno puna, a i psi i mačke koji imaju skrbnike i dalje se nekontrolirano razmnožavaju. Čak i ako skrbnici žele zbrinuti mladunčad, suočavaju se s činjenicom da je životinje teško udomiti jer ima više životinja koje trebaju dom od ljudi koji su im spremni pružiti dugogodišnju skrb. Tako zbog neodgovornosti velikoga broja pojedinaca ispaštaju i životinje i lokalne zajednice, koje moraju izdvajati znatna financijska sredstva za zbrinjavanje napuštenih životinja.

Iako Zakon o zaštiti životinja (NN 102/2017) propisuje da „vlasnici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom”, neodgovorni ljudi iz gradova i sela krše Zakon i neželjeno potomstvo svojih pasa i mačaka utapaju i guše ili napuštaju po cestama, šumama i drugim mjestima, što dalje od kuće, kako se ne bi mogli vratiti natrag, pa životinje umiru od gladi, vremenskih neprilika, bolesti, napada neke životinje ili završe pod kotačima automobila. Ako ih se ne riješe napuštanjem što dalje od kuće i ubijanjem, ostavljaju ih pred vratima već ionako prepunih skloništa za napuštene životinje.

Posebno je alarmantna situacija u romskim naseljima Međimurske županije. Nužno je potrebna kastracija svih pasa kako bi se zaustavila daljnja patnja životinja, a to bi pomoglo i stanovnicima naselja. Jednako velik problem uočen je i u potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke županije, ali prisutan je u većini Hrvatske.

S obzirom na bezbrojne slučajeve napuštanja i zlostavljanja životinja u Hrvatskoj, kastracija, odnosno, kako to formulira Zakon o zaštiti životinja  – trajna sterilizacija, jedini je učinkovit način smanjenja broja napuštenih životinja. Uzevši u obzir da samo jedna mačka i njezino potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420 000 mačića, dok samo jedna kuja i njezino potomstvo u istom razdoblju mogu donijeti na svijet 67 000 štenaca, kastracija je etičnije rješenje od potpuno neprihvatljivog usmrćivanja životinja ili ostavljanja da same umru od gladi žeđi i udarca automobila ili da doživotno čekaju u kavezima skloništa.

Kastracijom se sprječava psihička patnja životinja zbog nemogućnosti zadovoljavanja njihovih prirodnih spolnih nagona, kao i nastanak raznih bolesti. Nekastrirani mužjaci postaju nemirni, odbijaju jesti i spavati, cvile i zavijaju, tuku se s drugim mužjacima i bježe od kuće. Često stradavaju u međusobnim borbama, od udarca autom, trovanja ili neke druge traume.

Kastracija ima i brojne zdravstvene prednosti za životinje. U kastriranih kuja zabilježena je manja mogućnost pojave tumora mliječne žlijezde, gnojne upale maternice (piometra) i drugih bolesti, a dijabetes je četiri puta rjeđi nego u nekastriranih kuja. Osim prevencije bolesti i u mužjaka i u ženki, istraživanja su potvrdila da kastrirane životinje žive dulje. Trošak kastracije jeftiniji je u odnosu na troškove koje ima osoba kada mora zbrinuti, cijepiti, kastrirati i udomiti osam štenaca ili mačića koji nastanu kada ženka psa ili mačke zatrudni.

Trenutačni zakonski okvir omogućava lokalnim zajednicama da mogu primijeniti kao posebnu naredbu ili kroz gradsku odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama mjeru propisivanje trajne sterilizacije kao obavezne mjere kontrole razmnožavanja pasa i mačaka. Izuzetak od trajne sterilizacije vrijedi za životinje koje se koriste u uzgoju i životinje za koje postoje medicinski razlozi (starost, bolest). Pojedini građani, koji imaju opravdan razlog zbog kojega ne žele kastrirati životinju o kojoj skrbe, mogu uputiti dopis svojoj lokalnoj zajednici i tražiti izuzetak od te odluke, pri čemu lokalna zajednica bilježi te pojedinačne slučajeve kako bi se moglo provjeriti postupaju li ti građani odgovorno. Usto je propisana obaveza trajne sterilizacije životinja u skloništima. Unatoč tome, zbog mogućnosti da građani traže izuzetak od odluke o obaveznoj trajnoj sterilizaciji, i dalje je broj nekastriranih životinja u Hrvatskoj golem te se i dalje životinje napuštaju u velikome broju. Jedini pouzdan, učinkovit i human način smanjenja neželjene i mnogobrojne populacije pasa i mačaka kako bi se zaštitilo životinje, ljudi i lokalne zajednice je propisivanje obaveze njihove kastracije, uz opravdane izuzetke.

Obavezna kastracija propisivala bi se kao kontrola razmnožavanja za one koji ne žele imati potomke svojih pasa i mačaka. Ne bi se odnosila na životinje u uzgoju, sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, i na životinje za koje postoje medicinski razlozi (starost, bolest), a lokalna zajednica evidentirala bi te slučajeve kako bi se moglo provjeriti postupaju li ti građani odgovorno.

2018. godine hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić predstavio je prijedlog rezolucije Europskog parlamenta o obaveznoj kastraciji pasa i mačaka. Poziva države članice da usvoje kastraciju kao nužnu za kontrolu broja neželjenih pasa i mačaka te promicanje odgovorne skrbi za kućne ljubimce. Poziva i regionalne i lokalne vlasti da kastraciju učine obaveznom za pse i mačke, osim u slučaju dozvole za uzgoj.

2021. Grčka je izmjenama svojeg Zakona o zaštiti životinja propisala da je kastracija pasa i mačaka obavezna za sve, uz neke medicinske iznimke, osim za licencirane uzgajivače.

Osim toga, grad Fort Pierce u američkoj saveznoj državi Floridi još je 2009. godine propisao da skrbnici kućnih ljubimaca koji ne kastriraju mužjake i ženke svojih pasa i mačaka moraju platiti 75 dolara godišnje za registraciju i licenciranje životinja, dok oni koji kastriraju svoje životinje plaćaju 10 dolara godišnje. Savezna država Rhode Island usvojila je zakon koji zahtijeva da sve mačke budu kastrirane osim ako skrbnik ima dozvolu za uzgoj, ako je mačka udomljena i skrbnici će ju kastrirati u skladu s dogovorom s agencijom za udomljavanje ili ako veterinar procijeni da nije primjereno zbog zdravstvenoga stanja.

Kastracija kao obavezna metoda razmnožavanja pasa i mačaka iznimno je važna mjera i njezinim propisivanjem hrvatskim Zakonom o zaštiti životinja pomoglo bi se gradovima i općinama u lakšoj provedbi Zakona kako ne bi bio samo mrtvo slovo na papiru. Time bi se poticala i odgovorna skrb prema psima i mačkama te se smanjilo nekontrolirano razmnožavanje i napuštanje životinja, čiji teret, osim jedinica lokalne i regionalne samouprave, u velikome broju snose udruge za zaštitu životinja.